25. studenog – Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 25. studenog  Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama.

Na taj dan dogodio se  atentat na tri političke aktivistice iz Dominikanske Republike, kojeg je 1960. godine naredio dominikanski diktator Rafael Trujillo. Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se sa svrhom podizanja svijesti o činjenici da su žene širom svijeta izložene silovanju, obiteljskom nasilju i drugim oblicima nasilja.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, razgovarali smo s Vendi Keserica Tomičić iz  udruge CESI koja radi na SOS telefonu i savjetovalištu za žene žrtve nasilja KZŽ.

  1. Kakvo je mentalno zdravlje zlostavljanih žena?

Biti žrtvom nasilja je stanje u kojem je definitivno narušeno mentalno zdravlje. Žene koje su žrtve nasilja često nailaze na višestruke izvore koji im narušavaju mentalno zdravlje. Na prvom mjestu su počinitelji nasilja no često zanemarujemo i ulogu društva i sustava koji zbog određenih propusta u postupanju, nerazumijevanju narušavaju mentalno zdravlje žene žrtve nasilja.

  1. Zbog čega žene ostaju u odnosu u kojem su zlostavljane?

To je pitanje koje se često postavlja i nažalost, smatram da kao društvo još uvijek nismo dovoljno osjetljivi za žrtva nasilja. Jer upravo tim pitanjem šaljemo ženama žrtvama nasilja poruku da su one odgovorne za nasilje, da su one to odabrale i zapravo opravdavamo ponašanje počinitelja, ponašanje koje je zlostavljačko i ponašanje koje on odabire. Žrtva nikada ne bira biti žrtvom.

Također mislim da jako važno naglasiti da se nasilje ne događa preko noći i nije nimalo romantizirano kao što je često prikazano u popularnoj kulturi (filmovi, knjige, glazba i dr.). Zlostavljanje najčešće počinje psihičkim nasiljem koje sadrži uvrede, ponižavanja i sva ostala ponašanja koja uzrokuju narušavanje vlastite slike o sebi koju žrtva ima. U nekom trenutku žena žrtva nasilja počinje vjerovati u sve ono što počinitelj nasilja govori i radi, počinje vjerovati da je ona zaista bezvrijedna, da nije sposobna, da ne zaslužuje ljubav, mir i sigurnosti. Također u svemu tome ona vrlo često gubi kontakt sa svojim najbližim osobama, kao što su članovi obitelji i prijatelji. Dakle, ona zaista gubi onaj temelj koji joj može vratiti osjećaj sigurnosti u sebe i sve ono što ona je. Tu stavljamo naglasak na narušavanje mentalnog zdravlja žene žrtve. Ona počinje ozbiljno shvaćati njegove prijetnje i realna pozicija jest da su ponašanja počinitelja nasilja nepredvidiva. On dobiva moć u tom odnosu i tu kreće krug nasilja koji onda počinje uključivati i fizičko, ekonomsko i seksualno nasilje.

U trenutku kad kao društvo sagledamo situaciju žene žrtve nasilja iz te pozicije ćemo zapravo prestati postavljati pitanja zašto ona ostaje u odnosu u kojem je zlostavljana.

Pravo pitanje je zašto je on zlostavljač i zašto zlostavlja.

  1. Kako možemo pomoći osobi koja je zlostavljana?

Najvažnija je odluka da vjerujemo žrtvi, da nju ne krivimo za nasilje koje proživljava, da vrlo jasno komuniciramo da je jedini krivac i jedina osoba koja je odgovorna za nasilje- počinitelj.

Također je jako važno stvoriti odnos povjerenja i pokušati joj osigurati sigurno mjesto gdje će ona moći reći što joj se događa i tek tada se možemo nadati da će odlučiti potražiti pomoć.

Traženje pomoći vrlo često uključuje i pitanje djelovanja sustava. Nažalost svjesni smo kako naš sustav kažnjava nasilje nad ženama uglavnom financijskim kaznama, uvjetnim kaznama i vrlo rijetko kaznama zatvora. Odgovorno tvrdim da se upravno na taj način počiniteljima nasilja šalje poruka da će biti vrlo blago kažnjeni za nasilje koje čine. I dokle god je tako, dotle će se žene žrtve nasilja teško odlučivati na prijavljivanje nasilja. To posljedično znači da će se vrlo mali broj žena odlučiti na traženje pomoći.

  1. Kako žena postaje žrtvom nasilja?

To je pitanje na koje ne postoji odgovor jer niti jedna žena nije pristala biti žrtvom nasilja. No počinitelj je taj koji je odlučio biti zlostavljač. Nasilje nad ženama je vrlo kompleksno i kao što sam navela, ono se ne događa preko noći. U ovom trenutku bih odgovorila da žena postaje žrtvom nasilja kad se nađe u sustavu koje ne kažnjava počinitelje, kad živi u društvu koje češće osuđuje i propitkuje žrtvu a opravdava počinitelja.

  1. Koji je najčešći oblik zlostavljanja žena u Hrvatskoj?

Vrlo rijetko možemo govoriti o samo jednom obliku nasilja, uglavnom su to situacije u kojima je prisutno više vrsta nasilja. Dakle, ako pričamo o ženama žrtvama nasilja možemo istaknuti fizičko nasilje, psihičko nasilje, ekonomsko nasilje, seksualno nasilje i strukturalno nasilje. Sve više se priča i o posljedicama cyber nasilja nad ženama. No važno je naglasiti kao je najčešće prisutno više oblika nasilja kojima su žene žrtve izložene. Sve vrste nasilja uzrokuju dugotrajno narušeno mentalno zdravlje te da bi se bavili mentalnim zdravljem žena koje su žrtve nasilje moramo biti svjesne svega onoga što nasilje predstavlja.

SOS telefon i savjetovalište za žene žrtve nasilja u Zagorju radi od ponedjeljka do petka na broju 091/639 2810 ili 049/639 281 od 08 do 18 sati te svaku prvu subotu u mjesecu od 9 do 13 sati. Obratiti im se možete i putem e-maila: sos@cesi.hr

 

Članak je nastao u sklopu projekta Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja koji financijski podržava Zagrebačka županija.