A što su to produktivne aktivnosti?

Produktivne aktivnosti su one aktivnosti koje nam pomažu da rastemo i razvijamo se. Produktivne aktivnosti mogu biti usvajanje nekih vještina, na primjer učenje jezika ili razvijanje  socijalnih vještina. Produktivna aktivnost je i promjena radnog mjesta na kojem nismo zadovoljni ili odluka o selidbi. Produktivne aktivnosti su također male svakodnevne stvari. Produktivna aktivnost je i kuhanje ručka, šetnja ili druženje s prijateljima.

Međutim, produktivne aktivnosti ne moraju biti nužno ugodne. Često se pogrešno misli da briga o mentalnom zdravlju obuhvaća samo ugodne aktivnosti. Na društvenim mrežama i raznim portalima možemo pronaći savjete poput – pogledaj epizodu omiljene serije, pročitaj omiljenu knjigu, popij kavu s prijateljima, bavi se hobijem i slično.  Naravno da i kroz navedene aktivnosti brinemo o svom mentalnom zdravlju. Međutim, kod svih savjeta važno je uzeti u obzir kontekst. Na primjer, ako pogledamo savjet – pogledaj epizodu svoje omiljene serije. Gledati seriju može biti način brige o sebi ako se tako odmaramo nakon dana na poslu ili nakon učenja za ispit. Međutim, ako svaki dan nakon posla gledamo serije na kauču, iako nas već bole leđa od ležanja ili ako gledamo serije i tako izbjegavamo učiti za ispit onda to nije briga o sebi.  Brinuti o sebi znači i otići na trening kada nam se ne da, reći da se s nečime ne slažemo iako nas je strah sukoba ili otići iz nekog odnosa koji nam je važan, ali nije dobar za nas.

Ako zamislimo situaciju da svaki dan odlazimo u školu ili na posao s grčem u želucu, pod stresom smo i dolazimo kući uzrujani. Nezadovoljni smo i umorni. Navedeno već traje duže vrijeme i nakon posla ili škole, kako bismo se opustili i riješili viška energije trčimo. Onda je to trčanje zapravo kao flaster na ozljedu. Trčeći se umiremo i opustimo, međutim ne rješavamo tako suštinu problema. Možda odlazimo u školu s grčem zato što se bojimo neuspjeha i loših ocjena. Na posao možda dolazimo s grčem u želucu i vraćamo se kući iscrpljeni jer smo preopterećeni poslom i ostajemo duže jer ne stignemo napraviti sve obveze. Prava briga u tim situacijama bila bi baviti se, u prvom slučaju, strahom od neuspjeha ili u drugom slučaju preopterećenošću na radnom mjestu. To ne znači da trčanje nije dobar način opuštanja, međutim ako imamo neki izazov s kojim se teško suočavamo, koji se ponavlja i ometa naše funkcioniranje, važno je, uz trčanje, pozabaviti se i njime. Često puno više učimo i rastemo iz iskustava koja su nam bila neugodna i koja nas potiču da izađemo iz zone komfora. Produktivne su aktivnosti one koje nas potiču na rast i razvoj, dok su neproduktivne one koje štete nama ili drugima. 

Članak je nastao u sklopu projekta Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja koji financijski podržava Grad Zaprešić.