Kako provodiš slobodno vrijeme?

Sjećate li se onih dugih dana prepunih obaveza, stresa, navlačenja s vremenom i umora? O čemu ste tada sanjali? Možda o samom snu? Jeste li u glavi imali listu stvari koje ćete napraviti JEDNOM kada budete imali vremena, JEDNOM kada se konačno naspavate? I onda odjednom dođe taj JEDNOM. Neplanirano. Brzo. Danas je sutra o kojem ste maštali jučer. Malo vam je drago, malo vas je strah. Slobodni ste, ali ne toliko da idete u kino, na trening, na kavu ili do mora. Ne želim pisati o tome kako iskoristiti slobodno vrijeme jer, vjerujem, takvim člancima ste ovih dana zatrpani. Pogledajte film. Pročitajte knjigu. Prošećite. Slikajte. Ma znate vi to već i sami. Želim pisati o tome što se zaista događa za vrijeme slobodnog vremena dok pokušavate gledati film, a klinci žele u park. Dok čitate tu knjigu koju ste odgađali sve do sada, ali ne možete se dovoljno koncentrirati, jer eto, taman na vijestima teta u lijepom odijelu kaže kako je porastao broj nezaposlenih i da nam prijeti kriza veća od one zadnje. Mislim da smo toliko ušli u svijet obaveza i planiranja da imamo naviku i slobodno vrijeme pomno isplanirati. Probuditi ću se u 9h, popiti kavu, poslije ručka ću čitati, a u 16h ću prošetati. U 21h, poslije vijesti, ću pogledati onaj film. Neću predugo biti budna jer onda spavam do kasno… Ili me probude oni moji gnjavatori pa budem umorna. Uglavnom, eto, to je moj zadatak za sutra. Čini li vam se da se ponekad na silu želimo opustiti? Silno želimo (kvalitetno) iskoristiti slobodno vrijeme prije nego nam ispadne iz ruku? Ne postoji prekidač u nama sa kojim možemo uključiti ili isključiti mozak. Istina je da se ne može trčati s vremenom i u isti mah promišljati o njegovom trku. Ono što je bitno jest prihvatiti slobodno vrijeme onakvo kakvo ono u trenutku zaista i jest. Neke dane se nećemo uopće odmoriti, neke ćemo praktički preležati, neke ćemo zaista iskoristiti, a neke ćemo biti zabrinuti. Najmanje što možemo u ovo doba prisiljenog slobodnog vremena je dati sebi i drugima priliku da ne planiraju i ne zadaju si ciljeve. S obzirom na naučeni način života, to uopće nije lako. Nije se lako prepustiti niti opustiti. Prošlost nas određuje i daje nam osjećaj identiteta. Budućnost uvijek skriva nadu o uspjehu i sreći. Ali, što je sa sadašnjošću? Što je sa toliko slobodnog vremena koje nam se „dogodilo“ i koliko će trajati? Sigurno ste čuli za izreku „ne dobiješ što želiš, već što ti treba“. Možda nam je ovo svima bilo potrebno. Provoditi više vremena sa sobom, sa svojom najužom obitelji. Događaje koji su prethodili možemo gledati na jedan negativan, zastrašujući način, što zasigurno dijelom i jesu. Međutim, ovo vrijeme možemo iskoristiti kako bi nadoknadili ono bitno, a propušteno. Ono što se trenutno događa nije u našoj moći i ne možemo utjecati na daljnji tok stvari, ali sigurno imamo izbor kako ćemo se ponašati, pa čak i osjećati u vezi toga. Ako ste zabrinuti što vaše dijete propušta redovno i klasično školovanje, jedino kakvo je njemu i svima bilo poznato, možda je trenutak da shvatite da učionica može biti vaš vlastiti dom. Toliko je stvari koje možemo naučiti djecu, a koje neće pročitati u nijednoj školskoj knjizi. Naučite dijete kako se briše prašina, gledajte ga kako radi svoje omiljeno jelo, govoreći mu slijedeći korak u receptu. Bez žurbe i bez uzrujavanja zbog hrpu nepotrebno zamazanog posuđa. Ionako imate vremena oprati to suđe, pa makar trajalo i dva sata. Ma neka vam i vaše dijete u tome pomogne! Naučite ga kako posaditi cvijet, brinuti o njemu, zalijevati ga i gledajte zajedno kako raste. Ne žurite nigdje. Iskoristite vrijeme u kojemu se nije potrebno svakodnevno lijepo odijevati i nanositi šminku. Budite danima golog lica i pokušajte se osjećati dobro u vezi toga. Kada krenete u šetnju, neka vam sama šetnja ne bude cilj. Krenite i idite tamo gdje želite ići. Stanite kod cvijeta koji vam se sviđa, promatrajte leptira i probajte si zamisliti koliko je čarobno što je nedavno bio tek gusjenica. Ako ovako šetate možda i nećete daleko stići, ali sigurno ćete se dobro osjećati.

Sara Vuletić

Projekt CeZaM Zaprešić financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku