U utorak, 07. srpnja 2015. godine, u Opatiji je održana konferencija o uključenosti mladih iz alternativne skrbi u mjere zapošljavanja Garancije za mlade. Šezdesetak okupljenih imalo je priliku upoznati se s rezultatima i preporukama proizašlima iz projekta „Garancija za SVE mlade“. Glavni cilj projekta je utjecati na poboljšanje uključenosti mladih iz alternativne skrbi na tržište rada, kroz mjere zapošljavanja koje se provode u sklopu Garancije za mlade.
Krešimir Makvić iz udruge SOS Dječje selo Hrvatska otvorio je konferenciju i pozdravio sve prisutne. U sklopu uvodnih predstavljanja, riječ su imali Aleksandra Gavrilović iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Kristina Fleischer (Hrvatski zavod za zapošljavanje), Ana Preveden iz udruge „Igra“ te potpredsjednik Mreže mladih Hrvatske Sven Janovski.
Svi govornici su istaknuli važnost koordiniranog pristupa pri formiranju javnih politika i mjera zapošljavanja, bez obzira bile one kratkoročne ili dugoročne. Pojmovi kao što su međusektorska, međuresorna i međunarodna suradnja isticani su kao ključni za rješavanje problema mladih koji dolaze iz ranjivih skupina, kao što su to primjerice mladi iz alternativne skrbi.
Petra Pekica iz Mreže mladih Hrvatske predstavila je rezultate projekta i preporuke koje su proizašle iz ovog projekta. Predstavila je provedeno istraživanje „Mladi iz alternativne skrbi – Na marginama Garancije“, publikaciju „Europski horizonti – dobre prakse uključivanja mladih iz alternativne skrbi na tržište rada“ i dvodnevnu međunarodnu radionicu “UČINKOVITE POLICY INTERVENCIJE – Garancija za mlade (iz alternativne skrbi)” koja se održala u Zagrebu od 5. do 7. veljače.
Međusektorski pristup te što šire uključivanje svih relevantnih dionika prilikom kreiranja mjera, kvalitetno osmišljen plan karijernog savjetovanja, razvijanje programa rane intervencije, proaktivan pristup institucija iz sustava alternativne skrbi, bolje informiranje samih potencijalnih korisnika te nužnost postojanja i drugih oblika potpore, samo su neke od preporuka proizašlih iz ovog projekta te čine temelj za daljnje zagovaračke aktivnosti.
Nakon uvodnih izlaganja uslijedio je prvi panel koji je ponudio kritički osvrt na rezultate istraživanja, ali i na sustav alternativne skrbi općenito. Dragana Knezić iz Rehabilitacijskog centra za stres i traumu govorila je o iskustvu svoga rada s mladima iz alternativne skrbi, ali i o problemima i preprekama s kojima se susreću. Nikica Sečen, ravnatelj Centra za pružanje usluga u zajednici „Izvor“ također se osvrnuo na vlastita iskustva rada s djecom iz sustava alternativne skrbi, procesu deinstitucionalizacije domova i socijalne skrbi, kao i o praktičnim problemima s kojima se djeca susreću nakon što napuste sustav alternativne skrbi. Naglasio je kako nije dovoljno osigurati samo financijska sredstva, već je potrebno osigurati i sustavnu potporu te stvoriti temeljitu sigurnosnu mrežu.
Vlatka Vincetić, koordinatorica programa razvoja i implementacije mjera socijalne politike iz ACT Grupe, osvrnula se na svoja iskustva suradnje s lokalnim razinama u brizi za mlade iz sustava alternativne skrbi te je naglasila izostanak šire i veće suradnje svih relevantinih aktera. Aleksandra Gavrilović iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava nastavila je u tome smjeru te je još jednom istaknula važnost međuresorne suradnje te izdvojila primjer Savjet za provedbu Plana implementacije Garancije za mlade kao jedan primjer savjetodavnog tijela kroz koje se takvo umrežavanje nastoji ostvariti. Panel je moderirao Nikola Buković iz Mreže mladih Hrvatske.
Drugi panel je bio fokusiran na međunarodnu razinu, posebice na europsku perspektivu Garancije za mlade. Marianna Georgallis, koordinatorica zagovaračkih aktivnosti u području zapošljavanja mladih pri Europskom forumu mladih, glavni nedostatak Garancije za mlade vidi u izostanku holističkog pristupa u zapošljavanju mladih. Europski forum mladih prije nekoliko mjeseci je održao savjetovanje s nacionalnim članicama te je naglasila da su mjere iz Garancije za mlade uvelike neusklađene s ostalim socijalnim politikama što zapravo dovodi njihovu efikasnost u pitanje.
Savjetnik za politike EU u organizaciji SOS Kinderdorg International, Ronan Mangan, istaknuo je kako je pri formiranju politika za mlade iz ranjivih skupina izuzetno bitno voditi računa da se te iste skupine ne stigmatiziraju dodatno. Radostina Paneva, također iz SOS Kinderdorf International, naglasila je važnost individualnog pristupa u rješavanju problema s kojima se mladi susreću tijekom iz prijelaza iz sustava alternativne skrbi na tržište rada. Raspravu je moderirao Jonas Meixner iz Nacionalnog vijeća mladih Austrije te je skupa s Nikolom Buković za kraj konferencije sumirao zaključke cjelokupne rasprave toga dana.
