Internet je postao važan dio života svakog adolescenta. No kad ekran postane središte dana, pojavljuju se prvi znakovi ovisnosti. Donosimo kako ih prepoznati na vrijeme. Korištenje interneta dio je svakodnevnog života adolescenata. Za razliku od prijašnjih generacija, današnji mladi su rođeni u digitalnom dobu u kojem su internet i društvene mreže stalno prisutni. 
Istraživanja o ovisnosti o internetu među zagrebačkim srednjoškolcima (Mandić, 2022.) pokazalo je da:
- više od 70% mladih koristi društvene mreže između 1 i 5 sati dnevno
- 20% ih provodi više od 5 sati dnevno
- više od 20% tinejđera igra online igrre i do osam sati dnevno (npr. Fortnite)
Mladi najčešće koriste Instagram i YouTube, dok online igre češće igraju mladići nego djevojke. Iako većina ispitanika (79%) koristi internet bez narušavanja svakodnevnog funkcioniranja, zabrinjava podatak da 20,1% pokazuje umjerenu razinu ovisnosti, a 0,8% zadovoljava kriterij visoke razine ovisnosti. Prema istraživanju Makvić Salaj, Kuterovac Jagodić i Gabelica Šupljika (Ured pravobraniteljice za djecu, UNICEF, 2023.), mladi sami ističu ovisnost o internetu kao jedan od najvećih problema svoje generacije.
S obzirom na to da većina mladih, ali i odraslih, koristi internet svakodnevno – za zabavu, druženje ili školu – postavlja se pitanje: kada “normalno” korištenje postaje prekomjerno?
Koliko je interneta “previše”?
Ranije spomenuto istraživanje, kao i brojna druga provedena u svijetu pokazuju da mladi provode sve više vremena online.
Pitanje je – zašto?
Internet mladima (ali i odraslima) omogućuje ispunjavanje važnih psiholoških potreba: zabavu, pripadanje, slobodu, povezivanje s drugima i izražavanje vlastitog identiteta. Donosi zadovoljstvo, inspiraciju i pristup sadržajima koji ih zanimaju – od videa i serija do stvaranja i dijeljenja vlastitih ideja.
Problem nastaje zbog načina na koji su društvene mreže i online igre osmišljene. Osmišljene su da zadrže korisnika što duže. Pružaju brzo zadovoljstvo i jednostavan bijeg od dosade, frustracije ili nezadovoljstva.
Brojna istraživanja (Kuterovac Jagodić i Mandić, 2019.; Štulhofer i Štulhofer, 2019.) govore o povezanosti korištenja digitalnih tehnologija i mentalnog zdravlja adolescenata te o načinu na koji društvene mreže utječu na mozak i ponašanje mladih. Učimo reagirati na svaki zvuk poruke ili notifikacije, posežemo za mobitelom iz navike, a ne iz potrebe. To može dovesti do gubitka kontrole, poteškoća u svakodnevnim obvezama i narušavanja odnosa.
Mladi često ostaju online dulje nego što su planirali, jer se boje da će nešto propustiti. Taj osjećaj naziva se FOMO (“fear of missing out”) i jedan je od glavnih razloga zašto im je teško isključiti se iz digitalnog svijeta.
Kako prepoznati znakove problematičnog korištenja interneta?
Korištenje interneta postaje problematično kada narušava svakodnevno funkcioniranje. Ako adolescent koristi internet kako bi ispunio određene potrebe – za komunikacijom, učenjem ili opuštanjem – i pritom može prestati bez teškoća, govorimo o zdravom korištenju. No, ako gubi kontrolu nad vremenom, pokazuje nemir ili frustraciju kad god nema pristup internetu, moguće je da razvija ovisnost.
Znakovi problematičnog korištenja interneta:
- Teškoće u kontroli vremena: Planira provesti 30 minuta online, a ostaje satima. Često poseže za mobitelom bez posebnog razloga i teško prekida korištenje kad ga prekinete.
- Poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju: Zbog prekomjernog korištenja interneta zanemaruje školske obveze, obiteljska druženja i spavanje. Često odlazi kasno na počinak ili ne može zaspati zbog ekrana.
- Emocionalni nemir: Kad se ograniči vrijeme provedeno online, javlja se ljutnja, razdražljivost ili nemir.
- Socijalna izolacija: Sve više vremena provodi online, a sve manje u stvarnim druženjima. Prijatelji i obitelj postupno gube njegovo vrijeme i pažnju.
- Fizički i zdravstveni problemi: Zbog prekomjernog korištenja interneta mogu se javiti glavobolje, umor, smanjena fizička aktivnost i manjak sna. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 2020; 2024.), sjedilački način života i prekomjerno vrijeme pred ekranima povećavaju rizike za zdrav razvoj djece i mladih.
Ako ste u ovim opisima prepoznali svoje dijete, ne znači da nije prekrasno za promjene. Važno je znati kako pristupiti temi na smiren i podržavajući način.
Što roditelji mogu učiniti?
Stručnjaci (Children and Screens, 2024.) ističu važnost postavljanja jasnih obiteljskih pravila i roditeljskog uzora u korištenju digitalnih uređaja.
1.Budite uzor
Adolescenti uče po modelu – promatraju i oponašaju. Pratite vlastite navike korištenja interneta i pokažite djetetu da se može stvoriti ravnoteža između online i offline života. Internet koristite kao alat, a ne kao bijeg od dosade. Svojim primjerom naučite ih kako se nositi s frustracijom bez posezanja za ekranom.
2. Postavite jasna obiteljska pravila za korištenje interneta
Uključite svog tinejdžera u dogovaranje pravila. Veća je vjerojatnost da će ih poštivati ako sudjeluje u njihovom stvaranju. Primjerice, dogovorite da se mobitel ne koristi za vrijeme obroka ili da je nedjelja “offline” dan.
3. Razgovarajte otvoreno
Zanimajte se za to kako provodi vrijeme na internetu, kako se osjeća i s kim komunicira. Razgovarajte bez osuđivanja. Potičite kritičko promišljanje o sadržajima koje konzumira i pomozite mu da razvije svijest o sigurnom ponašanju online.
4. Potičite obiteljska druženja bez tehnologija
Planirajte druženja u kojima tehnologija nije u središtu: društvene igre, odlazak u prirodu, kuhanje ili kreativne aktivnosti. Važno je pokazati da i “offline” vrijeme može biti ispunjeno i zabavno.
Ako u ponašanju svog adolescenta prepoznate više ovih znakova, pokušajte prvo razgovarati bez osuđivanja.
Ako poteškoće traju, obratite se školskom psihologu ili stručnjaku za mentalno zdravlje. Otvoren razgovor, podrška i dobar primjer roditelja temelj su zdravog odnosa prema tehnologiji.
Članak je nastao u okviru projekta Putokaz. Projekt Putokaz su novčanom potporom podržali grad Zaprešić i Zagrebačka županija.
Autorica: Silvia Plažanin, magistra socijalne pedagogije
Članak je uredila Maja Šarinić, studentica matketinga i volonterka udruge CeZaM Zaprešić
Literatura:
- Digital Addictions: A family guide to prevention, signs and treatment (https://www.childrenandscreens.org/learn-explore/research/digital-addictions-a-family-guide-to-prevention-signs-and-treatment/)
- Kuterovac Jagodić, G., & Mandić, S. (2019). Odnos između upotrebe digitalnih tehnologija i mentalnog zdravlja adolescenata. Kriminologija i socijalna integracija, 27(2), 5–20.
- Makvić Salaj, I., Kuterovac Jagodić, G., & Gabelica Šupljika, M. (2023). Kako ostvarujemo dječja prava u Hrvatskoj: mišljenja i stavovi djece i mladih u 2009. i 2023. godini. Pravobranitelj za djecu. ISBN: 978-953-7790-17-2
- Mandić, S. (2022). Odrednice ovisnosti o internetu zagrebačkih srednjoškolaca. Doktorski rad.
- Štulhofer, A., & Štulhofer, I. (2019). Digitalni mediji i mentalno zdravlje. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet.
- World Health Organization. (2020). Guidelines on physical activity, sedentary behaviour and sleep for children under 5 years of age. WHO. https://www.who.int/publications/i/item/9789241550536
- World Health Organization. (2024, September 25). Teens, screens and mental health. WHO Regional Office for Europe. https://www.who.int/europe/news/item/25-09-2024-teens–screens-and-mental-health
