Znate li osobu koja govori više jezika, a nikad nije pohađala školu stranih jezika? Ili onu koja se i nakon pet godina tečaja muči s osnovama? Učenje jezika ne ovisi samo o trudu i inteligenciji. Razlike proizlaze i iz dobi, osobnosti, stila učenja i samog mozga.
Zašto neka djeca s lakoćom usvajaju nove jezike, dok odrasli često osjećaju određenu jezičnu barijeru? Je li razlog isključivo biološki ili ima i drugih objašnjenja?
Učenje jezika nije samo školska vještina. Ono oblikuje mozak, razvija kognitivne sposobnosti i štiti mentalno zdravlje. Dugoročno, to je ulaganje u fleksibilnost uma, bolju povezanost s drugima i sporije starenje.
Dob i mozak: Zašto djeca lakše uče jezik?
Znanstvena istraživanja pokazuju da su djeca u prednosti kada je riječ o usvajanju jezika. Njihov mozak je još uvijek u razvoju, fleksibilan, osjetljiv i otvoren za nove informacije. Upravo ta neuroplastičnost omogućuje djeci da intuitivno i bez napora usvajaju jezične obrasce i izgovor s lakoćom koju odrasli teže postižu (1)
Osim toga, djeca se manje boje pogrešaka. Nedostatak samosvijesti olakšava im spontano izražavanje i eksperimentiranje u jeziku, ključne čimbenike za brže učenje (2).
U središtu ove prednosti nalazi se koncept kritičnog razdoblja. Riječ je o vremenskom okviru u ranom djetinjstvu, tijekom kojeg mozak najefikasnije usvaja jezik. Prema novijim istraživanjima, to razdoblje traje otprilike do desete godine života. Nakon toga, neuroplastičnost postupno opada, a s njom i prirodna sposobnost da se novi jezik usvoji s lakoćom izvornih govornika (3).
Kako odrasli uče drugačije i često učinkovitije
Iako je dječji mozak plastičniji i brže usvaja nove obrasce, odrasli učenici posjeduju prednosti koje često ostaju zanemarene.
Zrelija dob donosi razvijenije metakognitivne vještine, sposobnost planiranja i samostalne organizacije učenja, kao i jasniju svijest o vlastitim preferencijama i stilovima učenja.
Za razliku od djece, motivacija odraslih često proizlazi iz konkretnih i osobno važnih razloga (napretak u karijeri, preseljenje u drugu zemlju, obiteljske okolnosti ili osobni razvoj). Ta unutarnja motivacija može biti snažan pokretač, koji u mnogim slučajevima nadoknađuje biološke razlike.
U konačnici, ono što odraslom učeniku omogućuje uspjeh nije brzina usvajanja, već dosljedna izloženost jeziku i korištenje strategija koje odgovaraju njegovim sposobnostima i navikama.
Postoji li univerzalan recept za učenje jezika
Nažalost ili na sreću, ne postoji. Svaka osoba drugačije procesira i usvaja znanje. Netko će najbrže napredovati čitanjem knjiga na stranom jeziku, drugi gledanjem serija, a treći razgovor s izvornim govornicima (4).
Umjesto da tražimo „najbolju metodu“, bolje je postaviti pitanje:
Što meni ili mom djetetu najviše odgovara?
- Volite strukturu i analizu? → isprobajte gramatičke priručnike
- Uživali ste u učenju kroz igru? → metodički oblikovane igre ili digitalni zadaci mogu biti pun pogodak
- Cijenite spontanost i društvenost? → jezični tandemi i konverzacijske razmjene mogu biti korisniji od udžbenika
U tom širem okviru treba sagledati i tehnologiju. Iako se često govori o štetnosti ekrana, digitalni alati mogu biti korisni kada potaknu aktivno uključivanje u proces učenja (5).
Naposljetku, učenje jezika je osobno iskustvo. Nije natjecanje, ni kviz znanja, već proces povezivanja: s riječima, s ljudima i s vlastitim načinom razmišljanja.
Što se događa u dvojezičnom mozgu?
Učenje jezika nije samo korisno za komunikaciju. Znanstveno je potvrđeno da znanje više jezika mijenja strukturu mozga:
- Povećava se količina sive tvari
- Jača se povezanost između regija mozga
- Razvija se fokus, fleksibilnost i rješavanje problema
Osim što pomaže u svakodnevnoj komunikaciji, dvojezičnost doprinosi kognitivnoj fleksibilnosti, povećanoj pažnji i lakšem prebacivanju između zadataka.
Promjene se bilježe i na fizičkoj razini mozga – kod dvojezičnih osoba povećana je količina sive tvari, a veze između regija postaju gušće i učinkovitije (6).
Ujedno, kod osoba koje redovito koriste više jezika, uočeno je kašnjenje pojave simptoma demencije i kognitivnog pada u starijoj životnoj dobi (7).
Iako znanost potvrđuje da djeca imaju prednost, odrasli imaju alate, motivaciju i samosvijest. To im omogućuje da postignu visoku razinu znanja. Ono što je ključno nije kada, nego kako.
Učenje jezika ne ovisi o godinama, već o pristupu. Kad metodu prilagodite sebi, ne usvajate samo riječi, već i jačate mozak, komunikaciju i mentalnu otpornost.
Članak je nastao u sklopu projekta Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja koji financijski podržavaju Grad Zaprešić i Zagrebačka županija. Tekst za članak napisala je volonterka Helena Čuljak, studentica psihologije.
Članak je uredila Maja Šarinić, studentica matketinga i volonterka udruge CeZaM Zaprešić
Izvori:
(1) https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2947444/
(2) https://www.researchgate.net/publication/384509951_The_impact_of_age_on_second_language_acquisition_a_critical_review
(3) https://news.mit.edu/2018/cognitive-scientists-define-critical-period-learning-language-0501
(4) https://www.youtube.com/watch?v=o_XVt5rdpFY
(5) https://ntnuopen.ntnu.no/ntnu-xmlui/bitstream/handle/11250/2837179/no.ntnu%3Ainspera%3A94525564%3A16525663.pdf
(6) https://iagusa.org/blog/education/the-bilingual-brain-unlocking-cognitive-power-in-us-classrooms/
(7) https://www.buildingbrains.ca/blog/bilingualism-lifelong-brain-benefits
