Search
Close this search box.

Anksioznost

Kako bismo vam pomogli u nošenju  sa sveprisutnim osjećajem anksioznosti, donosimo vam što smo saznali u razgovoru sa socijalnom pedagoginjom Anom Ivrlač iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan.

Anksioznost je emocija koju karakterizira doživljaj napetosti, stisnutosti, nemira, treperenja i grča u želucu.

Razlika od uobičajenog straha je u tome što je strah kratkotrajnija emocija ali intenzivnija. Anksioznost je pak slabijeg intenziteta međutim dugotrajnija. Po statistici Svjetske zdravstvene organizacije 8.2% ženske populacije i 6.2% muške populacije svijeta pati od anksioznosti. Važno je naglasiti kako je to uobičajena emocija te je najčešće vezana uz brigu za buduće događaje.

Anksioznost može biti dugotrajnija i intenzivna pogotovo kada strahujemo da će se dogoditi neke situacije ili problemi za koje procjenjujemo da nećemo imati dovoljno kapaciteta savladati ih kada se dogode. Ono može sezati od straha hoćemo li proći neki ispit a nismo sigurni u svoje znanje do strahova hoćemo li uspjeti otplatiti kredit prilikom trenutnih promjena u društvu i inflacije.

Nekada ne znamo zašto smo anksiozni no itekako ju osjećamo. Tada možemo proći u glavi što smo radili ili mislili u trenutku kada je počela anksioznost – je li to bila neka misao koja nas je uzrujala ili sjećanje na nešto bolno. Kada detektiramo uzrok anksioznosti često osjećaj malo splasne. Ako znamo što nas čini anksioznima možemo probati postaviti si pitanja: što je najgore što se može dogoditi u toj situaciji ako se ona obistini? Što je najbolje što se može dogoditi? I što je realno da bi se moglo dogoditi? Često ćemo uvidjeti kako je vjerojatnost najgoreg ishoda ipak manje vjerojatna te da na neke stvari ne možemo puno utjecati.

Anksioznost možemo shvatiti kao simptom toga da nam je mentalno zdravlje narušeno ali možemo shvatiti i kao signal da je potrebno nešto učiniti kako bi bili zadovoljniji i sretniji. U slučajevima kada anksioznost utječe na naše funkcioniranje van naše kontrole i blokira nas, tada je potrebno potražiti pomoć stručnjaka.

Članak je nastao u sklopu projekta Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja koji financijski podržava Zagrebačka županija.

Scroll to Top