Suočeni smo brojnim izazovima. COVID, potres, rat u Ukrajini, _________ (nastavi svoj niz). Neizvjesno je što se sljedeće može dogoditi no, unatoč svemu, pojedinci nastavljaju funkcionirati i suočavati se s onim što je pred njima. Postavlja se pitanje što im pomaže u tome, odakle im snaga?
Odgovor leži u psihološkoj otpornosti čovjeka. Naime, ljudi su otporna bića te su kao takvi sposobni koristiti svoje kapacitete i suočavati se s brojnim izazovima i životnim stresorima. Postoje različite definicije otpornosti, a jedna od njih otpornost definira kao sposobnost pojedinca/sustava da se uspješno prilagodi na razne smetnje i poremećaje stabilnosti koji smetaju funkcioniranje pojedinca/sustava, njegovu održivost ili razvoj (Masten, 2014). Važno je napomenuti da otpornost nije urođena sposobnost kakvom se nekada smatrala već se ona uči i razvija.
Kako biste i sami osvijestili svoje „stupove otpornosti“, u ovom tekstu bit će prikazan koristan alat pomoću kojeg to možete učiniti, tzv. Krafna otpornosti, autorice Lyn Worsley.
Krafna otpornosti nalazi se na Slici 1, a pomaže vam otkriti vaše resurse (unutarnje i vanjske) kako biste ih postali svjesniji, a samim time povećali vjerojatnost njihove upotrebe u situacijama teškoće ili krize.
Model autorice Worsley sugerira da upravo način na koji se pojedinac povezuje sa svojim resursima u situacijama teškoće, krize ili stresa čini značajnu razliku između onih pojedinaca koji ostaju u stanju žrtve („victim mentality“) te onih koji se čine otpornima.
Kako biste iskoristili puni potencijal ovog teksta, uzmite papir i olovku u ruke i evaluirajte svoju „krafnu“.
Slika 1. Krafna otpornosti autorice Lyn Worsley
Krafna otpornosti sastoji se od dva dijela, točnije od unutarnjeg i vanjskog kruga.
Za početak, možete se usmjeriti na vanjski krug i 7 područja/faktora koje on predstavlja. Pročitajte u nastavku pojašnjenje svakog od njih i ocijenite osnaženost i zadovoljstvo (od 1-10) svakim pojedinim područjem. Označite koja područja su vam razvijena, a u koja je potrebno dodatno ulagati.
Sjetite se, vaša razvijena, „jaka“ područja vaši su „stupovi otpornosti“. Oni doprinose tomu da se vratite na „tračnice života“ nakon doživljavanja stresne ili čak traumatične situacije.
|
PODRUČJE |
OPIS |
|
PARTNER |
Jak faktor ukazuje na to da osoba ima partnera koji je pun ljubavi, privrženosti i obzira pri donošenju odluka. Prisutna je predvidljivost i sigurnost u vezi. |
|
VJEŠTINE |
Jak faktor ukazuje na to da pojedinac ima razvijenu određenu vještinu ili vještine u vezi kojih se osjeća dobro. Također, jak faktor potencijalno ukazuje i na postojanje dobre reputacije kod pojedinca zbog svoje vještine. |
|
OBITELJ |
Jak faktor ukazuje na to da pojedinac ima obitelj kojoj osjeća pripadnost. To može biti primarna obitelj, koja uključuje roditelje, ali i obitelj koja uključuje njihovu vlastitu djecu. |
|
OBRAZOVANJE |
Jak faktor ukazuje na uživanje u učenju i na razumijevanje kako istraživati i doći do željenog znanja. Također, jak faktor ukazuje i na uključivanje u daljnje školovanje. |
|
PRIJATELJI |
Jak faktor ukazuje na snažan osjećaj pripadnosti grupi prijatelja ili iskustvo bliskog prijateljstva. Jak faktor uključuje i ponekad postojeće konflikte čije je rješavanje dovelo do jačanja bliskih odnosa. |
|
ZAJEDNICA |
Jak faktor ukazuje na pripadnost nekoj zajednici kao što je crkva, sportski klub ili druga grupa. |
|
POSAO |
Snažan faktor ukazuje na razvijenu radnu etiku, odgovornost i vrijednost povezanu s radom. Odnosi se na dobrovoljan ili plaćen rad. |
Svaki od navedenih sedam okolinskih čimbenika doprinosi izgradnji i održavanju unutarnjeg dijela Krafne otpornosti, odnosno doprinosi jačanju vaših unutarnjih, individualnih resursa.
Prema navedenom modelu, unutarnji krug dijeli se na:
- “JA IMAM”
- “JA SAM”
- “JA MOGU”
Ja imam (SVIJEST O RESURSIMA) – odnosi se na svjesnost osobe o njezinim resursima koje može koristiti i koji jačaju njezinu otpornost (npr. osobe od povjerenja, osobe koje mi mogu pomoći kada sam bolestan/na, pristup podršci u zajednici, osobe koje me podučavaju,..). Što smo svjesniji naših resursa, više ćemo ih i koristiti.
Ja sam – odnosi se na SAMOPOŠTOVANJE OSOBE, odnosno kako se osoba osjeća i misli u vezi sebe. Dobro samopoštovanje doprinosi većoj otpornosti, a ono se očituje u izjavama poput “ja sam osoba koja se može svidjeti drugima i drugi je mogu voljeti”, „ja sam osoba koja preuzima odgovornost za svoje postupke“, „ja sam osoba koja poštuje sebe i druge“, „ja sam osoba koja voli učiniti nešto za druge i pokazati da mi je stalo“ i slično. Imamo li takvo mišljenje o samima sebi, lakše ćemo se suočiti s neprilikama, otporniji smo.
Ja mogu – odnosi se na SAMOUČINKOVITOST – uvjerenje o vlastitim sposobnostima. a očituje se u izjavama, „mogu razgovarati s drugima o stvarima koje me brinu“, “mogu naći rješenje za svoje probleme”, “mogu se kontrolirati”, „mogu pronaći nekog tko će mi pomoći kada mi je potrebno“, „mogu odrediti kada je dobar trenutak za razgovor ili djelovanje“ i slično. Veća samoučinkovitost povezana je s većom otpornosti.
Nemojte paničariti ako shvatite da je vaša krafna otpornosti „slabašna“ jer ona se može jačati. Iako na neke čimbenike ne možemo utjecati, itekako postoje oni na koje možemo. Istraživanja su pokazala kako je potrebno imati barem tri jaka i razvijena područja u Krafni otpornosti kako bi se potaknuo proces otpornosti te kako bi pojedinac bio manje sklon depresivnim i anksioznim smetnjama.*
Iskoristite ovaj alat kako biste bolje razumjeli sebe i svoju otpornost. U trenucima teškoće, aktivirajte svoje razvijene resurse (od kojih jedan može biti povezanost sa zajednicom i korištenje dostupnih usluga u zajednici kao što je stručna pomoć) i koristite ih, a u međuvremenu aktivno razvijajte i ostala područja kako bi vaša krafna otpornosti postala što obuhvatnija i „snažnija“.
Tekst napisala:
mag.paed.soc. Sara Kurtović
* Ako se suočavate s problemima mentalnog zdravlja, potražite stručnu pomoć. Alat Krafna otpornosti nije zamjena za navedeno.
Korišteni izvori literature:
- Southwick, S. M., Litz, B. M., Charney, D. i Friedman, M. (2011). Resilience and mental health: Challenges across the lifespan. Cambridge: Cambridge University Press
- Southwick, S. M., Bonanno, G. A., Masten, A. S., PanterBrick, C. i Yehuda, R. (2014). Resilience definitions, theory, and challenges: interdisciplinary perspectives, European Journal of Psychotraumatology, 5:1, 25338
- Worsley, L. (2015). Victim Victorious. The resilience doughnut: Combining strengths to survive, 67-87.
Tekst je nastao u sklopu projekta Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja koji financijski podržava Grad Zaprešić.
