Fizička aktivnost ima daleko veći utjecaj na zdravlje nego što se često pretpostavlja.
Svi znamo da je fizička aktivnost važna za zdravlje, no često nismo svjesni koliko širok i snažan učinak ima na tijelo i um.
Redovita tjelesna aktivnost pozitivno djeluje na zdravlje u svim životnim dobima. Kod djece i adolescenata doprinosi poboljšanju tjelesne kondicije, kardiometaboličkog zdravlja i zdravlja kostiju te pomaže u smanjenju tjelesne masnoće. Kod odraslih, redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od smrtnosti, prvenstveno kroz smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, dijabetesa tipa 2, karcinoma određenih lokalizacija i drugih kroničnih bolesti (1).
Vježbom do većeg volumena mozga
Fizička aktivnost ne djeluje samo na mišiće i srce, ona može doslovno promijeniti strukturu mozga. Hipokampus, dio mozga ključan za učenje i pamćenje, prirodno se smanjuje s godinama, što povećava rizik od kognitivnog pada i demencije. Istraživanja pokazuju da osobe s boljom tjelesnom kondicijom imaju veći volumen hipokampusa i medijalnog temporalnog režnja, a redovita tjelesna aktivnost povećava protok krvi u tom području mozga.
Jedno istraživanje pokazalo je da aerobni trening, poput hodanja, vožnje bicikla i plivanja (2), može povećati volumen prednjeg hipokampusa za oko 2 %, čime se djelomično poništava dobni gubitak volumena i poboljšava funkcija pamćenja (3).
Očuvaj um
Meta-analiza koja je obuhvatila 16 studija s više od 160.000 sudionika pokazala je 45 % smanjenje rizika od razvoja Alzheimerove bolesti kod osoba koje redovito prakticiraju tjelesnu aktivnost (4).
Drugim riječima, redovito kretanje može gotovo prepoloviti rizik od razvoja jedne od najtežih neurodegenerativnih bolesti današnjice.
Znanstveni dokazi pokazuju da – jest.
Istraživanja su pokazala:
- 18 % smanjenja rizika od depresije kod odraslih koji su tjedno vježbali samo polovicu preporučene količine tjelesne aktivnosti (oko 75 minuta brzog hodanja), u usporedbi s osobama koje nisu bile fizički aktivne
- 25 % smanjenja rizika od depresije kod odraslih koji su ostvarili preporučenu količinu tjelesne aktivnosti (oko 150 minuta tjedno, odnosno 2,5 sata brzog hodanja)
- veća količina tjelesne aktivnosti nije pokazala dodatne koristi za raspoloženje
Procjenjuje se da bi se 1 od 9 slučajeva depresije mogao spriječiti kada bi svi odrasli ostvarivali minimalno 150 minuta tjedne tjelesne aktivnosti, koliko preporučuje Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) (5).
“Ali, hladno je…”
“Hladno je, ostat ću doma.”
Čest je izgovor, osobito tijekom zimskih mjeseci.
Ipak, istraživanja pokazuju da kontrolirano i kratkotrajno izlaganje hladnoći može imati potencijalne pozitivne učinke na zdravlje, uključujući smanjenje upale i oksidativnog stresa te poboljšanje metabolizma i zdravlja srca (6).
Naravno, važno je pritom voditi računa o sigurnosti – toplo se odjenuti i izbjegavati poledicu – ali hladnoća sama po sebi ne bi trebala biti razlog za potpuno izbjegavanje kretanja.
Članak je nastao u sklopu projekta Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja koji financijski podržavaju Grad Zaprešić i Zagrebačka županija. Tekst za članak napisala je volonterka Helena Čuljak, studentica psihologije.
Članak je uredila Maja Šarinić, studentica matketinga i volonterka udruge CeZaM Zaprešić
Izvori
World Health Organization. (2024). Physical activity. World Health Organization. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/physical-activity (1)
Cleveland Clinic. (2023). Aerobic Exercise. https://my.clevelandclinic.org/health/articles/7050-aerobic-exercise (2)
Erickson, K. I., et al. (2011). Exercise training increases size of hippocampus and improves memory. Proceedings of the National Academy of Sciences, 108(7), 3017–3022. (3)
Hamer, M., & Chida, Y. (2009). Physical Activity and Risk of Neurodegenerative Disease. Psychological Medicine, 39(01), 3. (4)
Angelis, T. (2022). Want to boost your mental health? Take a walk. APA. (5)
Boulares, A., Jdidi, H., & Douzi, W. (2025). Cold and longevity: Can cold exposure counteract aging? Life Sciences. (6)