Unatoč tome što je mentalno zdravlje sastavni dio zdravlja čovjeka te što se većina ljudi barem u nekom trenutku života susretne s teškoćama vezanim uz mentalno zdravlje, bilo da je riječ o teškoćama manjeg intenziteta ili je došlo do razvoja mentalne bolesti, tema mentalnog zdravlja i dalje predstavlja svojevrsni tabuu u našem društvu. Važno je napomenuti da su teškoće i poremećaji mentalnog zdravlja javnozdravstveni problem. Prema procjeni opterećenja zdravstvenog sustava bolestima za Hrvatsku za 2016. godinu, mentalni poremećaji na 4. su mjestu, među vodećim skupinama, iza kardiovaskularnih i malignih bolesti te ozljeda. Iako prema podacima možemo vidjeti da su mentalni poremećaji poprilično zastupljeni u zdravstvenom sustavu, osobe kojima su dijagnosticirani mentalni poremećaji često se stigmatizira, a o mentalnom zdravlju se nedovoljno priča. Osim što se nedovoljno priča, postoje u društvu i mnoge zablude odnosno mitovi o mentalnom zdravlju i mentalnim bolestima. U nastavku teksta saznajte koji su to najčešći mitovi koji često dovode do pogrešne percepcije o mentalnom zdravlju i mentalnim bolestima.
MIT: Djeca nemaju teškoće s mentalnim zdravljem te ne mogu oboljeti od mentalnih bolesti.
ČINJENICA:
Poteškoće vezane uz mentalno zdravlje mogu se javiti od najranije dobi. Neka istraživanja pokazuju da oko 20% djece, uključujući djecu predškolske dobi, pokazuje znakove teškoća vezanih uz mentalno zdravlje. Također, prema nekim podacima prvi znakovi mentalnih poremećaja javljaju se prije nego što je osoba napunila 14 godina, a tri četvrtine mentalnih poremećaja počinju prije 24 godine života.
MIT: Teškoće i poremećaji mentalnog zdravlja znak su slabosti pojedinca.
ČINJENICA:
Mentalne bolesti možemo usporediti s bolestima poput dijabetesa ili srčanih bolesti. Teško da ćemo ikada čuti da se o osobi koja boluje od visokog krvnog tlaka govori kao o slaboj ili da će je se stigmatizirati zbog bolesti. Jednako kao što ni tjelesne bolesti nisu znak slabosti pojedinca, tako ni mentalne bolesti ne govore o snazi ili slabosti svake pojedine osobe. Teškoće mentalnog zdravlja sastavni su dio ljudskog iskustva te se mogu javiti kod svake osobe. Do teškoća mentalnog zdravlja i do pojave mentalnih bolesti dolazi zbog kombinacije brojnih čimbenika – bioloških (na primjer, genetika), psiholoških (na primjer, crte ličnosti) i socijalnih (na primjer, iskustvo zlostavljanja, traume i slično).
MIT: Mentalne bolesti su neizlječive. Ako osoba razvije mentalni poremećaj, ne može se više oporaviti.
ČINJENICA:
Ovo je jedna od čestih zabluda vezanih uz mentalne bolesti. Kada se liječe adekvatno i na vrijeme, mnogi ljudi koji su oboljeli od neke mentalne bolesti mogu se oporaviti u potpunosti. S druge strane, kod nekih ljudi mentalne bolesti mogu se javljati epizodično/kronično kroz život. U tom slučaju izmjenjuju se razdoblja remisije i akutne faze. Takav tijek bolesti možemo usporediti s kroničnim tjelesnim bolestima. Na primjer, osoba koja boluje od dijabetesa, ako svakodnevno uzima inzulin i brine o prehrani i kretanju može držati bolest stabilnom i pod kontrolom. Jednako tako i kod nekih mentalnih bolesti, osoba uz brigu o sebi i vlastitoj bolesti može funkcionirati u svakodnevnom životu.
MIT: Ljudi koji boluju od mentalnih bolesti su nasilni i nepredvidivi.
ČINJENICA:
Vjerojatnost da osoba koja boluje od mentalne bolesti bude nasilna nije ništa veća u odnosu na opću populaciju. Dapače, prema nekim podacima samo 3-5% posto slučajeva nasilja može se prepisati osobama koje boluju od ozbiljnih mentalnih bolesti. S druge strane, veća je vjerojatnost da će osobe koje boluju od mentalnih bolesti biti žrtve nasilja u odnosu na opću populaciju.
MIT: Prevencija nije učinkovita. Nemoguće je prevenirati teškoće mentalnog zdravlja.
ČINJENICA:
Teškoće mentalnog zdravlja moguće je prevenirati na način da se odgovara na rizične čimbenike koji dovode do teškoća. Na primjer, mogu se osigurati edukacije za razvoj vještina nošenja sa stresom i razvoj emocionalnih vještina, društvene politike mogu se usmjeriti prema razvoju financijske stabilnosti u društvu i osiguravanje dostupnih usluga savjetovanju. Također, prema nekim podacima aktivnosti promocije usmjerene na socioemocioanlnu dobrobiti kod djece i mladih dugoročno dovode do: povećanja produktivnosti, većeg obrazovnog uspjeha, manje stope kriminaliteta, manjih troškova u zdravstvenom sustavu, povećane kvalitete života i povećanja životnog vijeka. Osim što je učinkovita, prevencija je i financijski isplativija od tretmana.
Silvia Plažanin, magistra socijalne pedagogije, Centar za mladež Zaprešić
Projekt “Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja” financira Zagrebačka županija.
#nemazdravljabezmentalnogzdravlja
Literatura:
- Change Your Mind. Facts and Myths. Preuzeto s: https://www.changeyourmindni.org/facts-and-myths (1.11.2020.)
- Markanović , D. i Bagarić, B. (2019): Na rubu živaca. O psihičkim teškoćama i njihovom prevladavanju. Zagreb: Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije. Preuzeto s: https://pravosudje.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Zatvorski%20sustav/Bro%C5%A1ura%20o%20mentalnom%20zdravlju%20-%20Na%20rubu%20%C5%BEivaca.pdf (1.11.2020.)
- Mental Health Myths and Facts. Preuzeto s: https://www.mentalhealth.gov/basics/mental-health-myths-facts
- Myths, misunderstandings and facts about mental illness (2007). Department of Health. Australian Government. Preuzeto s: health.gov.au/internet/publications/publishing.nsf/Content/mental-pubs-w-whatmen-toc~mental-pubs-w-whatmen-myth (10.11.2020.)
- Selak Bagarić, E., Buljan Flander, G., Roje, M., i Raguž, A. (2020): Utilising Modern Technologies and some Indicators of Mental Health in Pre-school Children in Croatia. Archives of Psychiatry Research. 57. 69-80. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=357317 (10.11.2020.)
Slika: preuzeto s freepik.com