Navika predstavlja stečenu, usvojenu radnju, koja je tijekom dugog uvježbavanja postala u velikoj mjeri automatizirana. To znači da često ponavljanje izvjesnih pokreta i radnji omogućuje njihovo učvršćivanje u živčanom sustavu, zbog čega se radnja mehanizira, tj. obavlja se sama od sebe, bez posebno usmjerene i koncentrirane pažnje.
Iz toga zaključujemo kako radne navike, koje se tiču učenja, itekako mogu postati dio svakodnevice. Naravno ukoliko postoji volja za stjecanjem istih.
Mnogi ističu da postignute životne rezultate zahvaljuju prvenstveno upornome radu, a manje nasljednim osobinama. Dakle pravilno usvojene radne navike preduvjet su uspješnog napredovanja životu, ne zanemarujući pritom slobodno vrijeme- jednu od osnovnih potreba svih nas.
Kroz izgradnju radnih navika ujedno gradimo i sliku samog sebe. Neodjeljiv od toga je i osjećaj samopouzdanja i samopoštovanja. Neizgrađen osjećaj samopouzdanja, samopoštovanja i samostalnosti da se upuštamo u nove situacije može kasnije imati za posljedicu sukobe s vršnjacima, odbacivanje, povlačenje u sebe, otuđenost.
Konkretni koraci za izgradnju radnih navika učenja:
- Odgovornost za učenje i školu je na učeniku/ci
- Roditelji bi trebali slušati i razgovarati umjesto davanja stalnih savjeta i prigovaranja
- Učenika treba ohrabrivati i poticati
- Imati realna očekivanja od djeteta
- Biti dobar primjer
- Poticati kritičko promišljanje o naučenom, razgovarati o naučenom
- Dobra organizacija vremena je pola posla- uvijek ostaviti dovoljno slobodnog vremena!
Tijekom slobodnog vremena razvijaju se vještine i znanja, otkriva se sklonost za određeno područje (sport, glazba, likovna umjetnost, kuhanje i sl.). Isto tako to je vrijeme za kritičko promišljanje, osobnu nadogradnju, dodatne oblike odgoja i obrazovanja (kroz razne tečajeve). Glavna značajka slobodnog vremena je želja pojedinca da slobodno izabere aktivnosti s obzirom na svoje interese i mogućnosti.
Svakome učeniku/ci slobodno vrijeme je temelj za kvalitetan razvoj osobnosti, učenje i rješavanje problema ali ujedno i prevencija oblika poremećaja u ponašanju- jer kroz slobodno vrijeme gradimo samopouzdanje, samopoštovanje i samostalnost.
Kvalitetno provođenje slobodnog vremena utječe na zdravlje (fizičko i mentalno)!
Članak je nastao u sklopu projekta Putokaz koji financijski podržava Ministarstvo rada, mirovinskog susrava, obitelji i socijalne politike.
